Zašto je Trump odustao od prijetnji silom zbog Grenlanda?

Govoreći u srijedu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Trump je prvi put jasno odbacio mogućnost vojne akcije, nakon što je sedmicama odbijao da je isključi. Istovremeno je na društvenim mrežama poručio da odustaje i od carina koje je zaprijetio uvesti evropskim saveznicima od 1. februara kao sredstvo pritiska u sporu oko Grenlanda.

Prema navodima izvora iz Bijele kuće, više ključnih članova Trumpovog tima zalagalo se za manje provokativan pristup, pri čemu je među njima postojalo snažno protivljenje ideji upotrebe vojne sile za preuzimanje autonomnog danskog teritorija. Izvori su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti internih rasprava.

Nakon što je u Davosu izjavio da carine više nisu opcija, Trump je rekao da je s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom "postavio okvir budućeg dogovora u vezi s Grenlandom, pa čak i čitavim arktičkim regionom". Dodao je da je zadužio najviše američke zvaničnike da započnu pregovore o mogućem sporazumu.

Ovaj zaokret dodatno je naglasio koliko se Trumpova dugogodišnja fascinacija idejom preuzimanja Grenlanda sudara s diplomatskom i političkom realnošću. Epizoda se uklapa u širi obrazac drugog Trumpovog mandata, obilježenog naglim promjenama kursa i čestim povlačenjima pod ekonomskim, političkim ili tržišnim pritiskom.

Upitana o navodima da Trumpovi savjetnici nisu ozbiljno razmatrali vojnu opciju, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da administracija "ne isključuje opcije za predsjednika osim ako ih on sam ne isključi". "Predsjednik je danas objavio da neće koristiti silu kako bi preuzeo Grenland i cijela administracija će slijediti njegovu odluku", rekla je Kelly, dodajući da bi eventualni dogovor omogućio SAD-u da ostvari svoje ciljeve uz minimalne dugoročne troškove.

Trump je posljednjih sedmica ponovo oživio ambiciju da SAD preuzme Grenland, tvrdeći da je ostrvo ključno za američku nacionalnu sigurnost u kontekstu pojačane konkurencije velikih sila na Arktiku. Lideri Grenlanda i Danske odbacili su takve ideje, ističući da budućnost teritorija mogu odlučivati isključivo njegovi stanovnici, te optužujući Washington za zastrašivanje.

Trump je prošle subote zaprijetio uvođenjem rastućih carina evropskim saveznicima dok SAD-u ne bude omogućeno da "kupi" Grenland, što su vodeće države Evropske unije ocijenile kao političku ucjenu. Prema izvorima iz Bijele kuće, ideja o korištenju carina potekla je od ministra trgovine Howarda Lutnicka i drugih članova kabineta.

Prijetnje su dodatno uznemirile evropske prijestolnice, posebno nakon što su neke zemlje poslale manji broj vojnika na Grenland kako bi pokazale da ozbiljno shvataju sigurnosna upozorenja Washingtona. Najava carina izazvala je panične konsultacije unutar Bijele kuće, dok su različite agencije pokušavale procijeniti mogući lanac odmazde i protivodmazde između SAD-a i EU.

Iako su Trumpovi saradnici uglavnom bili saglasni oko cilja jačanja američkog utjecaja na Grenlandu, bili su duboko podijeljeni oko agresivnog pristupa. Prema izvorima, više zvaničnika zalagalo se za oprez, dok je manji broj bio spreman zadržati opciju aneksije, pa i vojne sile, na stolu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad